Danas se obilježava Međunarodni dan pismenosti, a podaci govore da je u svijetu oko 900 miliona nepismenih ljudi.
Stručnjaci upozoravaju da naši đaci ne poznaju dovoljno gramatiku, pravopis te da im je leksički fond siromašan. Među mladima je izražena upotreba žargonizama i stranih riječi, posebno anglicizama.
Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) proglasila je 8. septembar za Međunarodni dan pismenosti 1967. godine, sa ciljem da se istakne važnost čitanja i pismenosti u životu svakog pojedinca i društva u cjelini.
Prema podacima UNESKO-a i drugih međunarodnih organizacija, poput Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), od ukupng broja nepismenih u svijetu dvije trećine su žene, a 113 miliona djeca. Podaci UNESKO-a od prije nekoliko godina govore da 75 odsto nepismenih stanovnika živi u podsaharskim zemljama, a slijede jugozapadna i istočna Azija i arapske zemlje.
Prema podacima OECD-a, u razvijenim zemljama najveći broj stanovnika ima srednju školsku spremu (od 47 odsto u SAD, do 61 odsto u Austriji).
Obrazovanje, odnosno puna pismenost odraslog stanovništva, i danas je u razvijenim zemljama jedna od osnovnih tema, jer globalizacija svjetske ekonomije zahtjeva pismene radnike, odnosno preovlađujući je broj radnih mjesta koji traže dobro obučenu i obrazovanu radnu snagu.
Prema definiciji Projekta međunarodne pismenosti odraslih (IALS), pismenost se definiše kao – prozna pismenost (razumijevanje i korišćenje informacija dobijenih iz tekstova), dokumentaciona pismenost (informacije koje se nalaze u razlicitim formularima) i kvantitativna pismenost (razumijevanje, na primjer, izvještaja o stanju na računu u banci, određivanje poreza, kamata…).
Po obuhvaćenosti stanovništva obrazovanjem poslije obaveznog školovanja, na prvom mjestu su SAD i Japan sa 96 odsto, a slijede Švajcarska sa 82 odsto i Austrija sa 79 odsto.
Takozvana nova pismenost, odnosno informatičko opismenjavanje i nove forme komunikacija, stupili su na scenu krajem 20. i početkom 21. vijeka.
